Prije nego se odlučite za humani čin koji je doniranje krvi onima kojima je to potrebno, predlažemo da se pobliže informišete o najčešćim nedoumicama koje se javljaju kod dobrovoljnih davaoca.
1. Kako se ponašati prije davanja krvi?
Preporuka je da dobrovoljni davaoci krvi budu odmorni i naspavani. Konzumacija alkohola nije dozvoljena 24 sata prije davanja krvi. Savjetuje se lagani doručak i izvjesna količina tekućine.
2. Koje se namirnice mogu konzumirati, a koje izbjegavati?
Preporučena hrana:
• mlijeko, jaja, mliječni proizvodi: polumasno mlijeko, nemasni sirevi, mliječni napici sa malo mliječne masnoće;
• žitarice: sve integralne žitarice i njihovi proizvodi (naročito ječam, zob, raž, pirinač);
• ribe: sva bijela i plava morska riba, nemasna riječna riba (smuđ, štuka, som);
• meso i mesne prerađevine: ćuretina, piletina, teletina, jagnjetina;
• povrće i voće: svježe i smrznuto povrće, svježe i sušeno voće;
• kolači: voćni kolači sa malo masnoće, makrobiotički kolači;
• napici: voda, čaj, bezalkoholna pića.
Hrana koja se treba izbjegavati:
• punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, majoneza;
• pržena tijesta, lisnato tijesto;
• masno meso, kobasice, salame, slanina, šunka, čvarci;
• sladoled, čokolada, industrijski keks;
• bezalkoholna zaslađena pića, čokoladni napici.
3. Kako se treba ponašati poslije davanja krvi?
Zavoj je moguće skinuti nakon 2 sata od davanja krvi. Preporučuje se veći unos tečnosti tokom dana (3-4 čaše vode više nego inače). Takođe se preporučuje izbjegavanje veće fizičke aktivnosti ili vježbi najmanje 4h poslije davanja krvi. Pušenje izbjegavati bar 2h nakon davanja krvi i konzumiranje alkohol bar 8h nakon davanja krvi.
4. Da li postoji rizik od zaraze tokom davanja krvi?
Budući da se koriste sterilni materijali, igle za jednokratnu upotrebu koje se otvaraju pred Vama, davanje krvi je potpuno bezbjedno.
5. Da li je davanje krvi bolno?
Pojedinci mogu osjetiti laganu i trenutnu bol prilikom ubadanja igle u venu. Samo davanje krvi traje 5-10 minuta i nije bolno.
6. Koliko često mogu davati krv?
Žene mogu davati krv svaka 4 mjeseca, a muškarci svaka 3 mjeseca. Ovo je period koji je potreban da bi se sve krvne komponente u ogranizmu nadoknadile.
7. Koliko je potrebno da se krv nadoknadi?
Plazma za 48h,
Leukociti – nekoliko časova,
Eritrociti – 45 dana;
Trombociti – 3-5 dana,
Sadržaj gvožđa u organizmu za 8 nedjelja.
8. Kolika se količina krvi uzima od davaoca?
Tokom dobrovoljnog davanja krvi, od davalaca se uzimaju doze od 350 do 450 ml krvi. To je količina od oko 10% krvi koja se nalazi u organizmu odrasle osobe i tijelo je nadoknadi veoma brzo.
9. Koja je krvna grupa najčešća?
Statistički gledano, postoje grupe koje su rjeđe u odnosu na ostale, a to je prvenstveno krvna grupa AB. Učestalost KG sistema ABO je različita u raznim populacijama i rasama, a u evropskoj populaciji stanovništva zastupljenost KG A – 42%, O – 34%, B – 18% i AB – 6%. Pored toga, otprilike 15% stanovništva su RhD negativni, a 85% RhD pozitivni.
10. Da li davanje krvi šteti organizmu?
Ne, davanje krvi ne šteti organizmu, naprotiv, čak je i zdravo za davaoce. Prvenstveno, prije samog davanja krvi potrebno je provjeriti zdravstveno stanje davaoca te se nakon davanja krvi stimuliše proizvodnja novih krvnih ćelija i poboljšava se cirkulacija. Takođe, smanjuje se rizik od infarkta miokarda kod muškaraca koji 2-3 puta godišnje daju krv, kao I kod žena u menopauzi. Pored toga, krv davaoca se testira na krvlju prenosive bolesti poput HIV-a, sifilisa, hepatitisa B i C. Redovno dobrovoljno davanje krvi doprinosi boljem opštem zdravstvenom stanju.